ONO ŠTO JEDETE UTJEČE NA VAŠE ZDRAVLJE
Nahranite se!
Namirnice koje sadrže nisku hranjivu vrijednost (nizak sadržaj bjelančevina, složenih ugljikohidrata, nezasićenih masnih kiselina, vitamina ili minerala) često su nam vrlo privlačne. Najčešće zbog svog slatkog ili slanog okusa, zbog visokog udjela masti koje su odlični nosioci raznih okusa. Takvu hranu najbolje opisuje pojam „prazne kalorije“.
„Prazne kalorije“ znače hranu koja, osim energije, ne pruža gotovo nikakvu hranjivu vrijednost. U tu kategoriju ulaze sve slatke namirnice kojima je šećer glavnina sadržaja (gazirana pića, mliječne čokolade, razni industrijski slatkiši…), masne i slane grickalice, pržena „brza“ hrana, alkoholna pića. Hrana s praznim kalorijama sadrži mnogo kalorija i vrlo malo nutrijenata. Prehrana koja obiluje namirnicama s „praznim“ kalorijama može dovesti do stanja pomanjkanja određenih hranjivih tvari u organizmu ili do pretilosti, jer većina takvih namirnica pruža gotovo samo energiju. Kada svoj želudac naputine praznim kalorijama, ne ostavljate prostor za svu dobru hranu koja tijelu daje potrebne nutrijente.
Sa starenjem se situacija još više otežava: smanjuju se energetske potrebe, dok su potrebe za vitaminima i mineralima ostale iste. Upravo njih u namirnicama s „praznim“ kalorijama ima najmanje.
Kako bi tijelo nesmetano funkcioniralo, važna je nutritivno bogata i kvalitetna hrana koja će nam u što manje zalogaja dati što više blagodati. Stoga zamijenite prazne kalorije sa nutritivno bogatijom hranom! Namirnice bogate nutrijentima našem organizmu daju potrebnu energiju, regulacijske i zaštitne elemente. One se u probavnom traktu apsorbiraju na način da zadovoljavaju metabolizam. U organizmu se pravilno raspoređuju i tako omogućavaju ispravno funkcioniranje tijela. Mnoge hranjive tvari u hrani promiču zdravlje i štite vaše tijelo od bolesti.
Nikada nije kasno početi jesti zdravo i kvalitetno! Dobra prehrana može obrnuti smjer razvoja postojećih bolesti.
Procesirana hrana povećava rizik od raka
Stručnjaci upozoravaju da što se više jedete procesiranu hrana, veći je rizik od raka. Hrana koja se smatraju iznimno procesirana uključuje industrijski prerađenu hranu, hranu iz konzervi, razne gotove umake, slane grickalice, slatkiše, gazirana pića, instant rezance, instant juhe i gotove smrznute obroke. Takva hrana sadrži velike količine šećera i soli, kao i niski sadržaj vlakana i vitamina, a osim toga sadrži kemikalije i aditive koji se se koriste za poboljšanje okusa i produljenja roka trajanju.
Mnogi tvrde da je upravo konzumacija procesirane hrane odgovorna za epidemiju pretilosti.
Za razliku od procesirane hrane, cjelovita prehrana sprječava obolijevanje od kroničnih nezaraznih bolesti. Također uklanja većinu migrena, akni, prehlada i gripa, kroničnih bolova i problema s probavom.
Pravilna prehrana jedan je od najvažnijih čimbenika i preduvjet za normalno funkcioniranje organizma
Osnova zdrave prehrane temelji se na redovitoj prehrani, odnosno preporučuje se prehrana sa više obroka dnevno, ali s količinski manje hrane. Namirnice moraju biti što raznovrsnije. Potrebno je uzmati dosta svježeg voća i povrća, ribe, žitarica, maslinovog ulja, a nikako ne smijemo zaboraviti niti obavezan unos dovoljnih količina tekućine. Poželjno je da konzumirana tekućina bude voda, biljni čajevi te prirodni voćni ili povrtni sokovi.
Zdrava je prehrana ona kada je sva hrana koja se u toku dana unosi u organizam tako kombinirana da organizam dobije sve što mu je potrebno za normalno funkcioniranje. Zato se zdravom prehranom smatra ona prehrana kojom se u organizam unosi optimalna količina bjelančevina, masti, ugljikohidrata, vitamina, minerala i vode.
“Zdrav čovjek, ujedno je i bogat, iako toga nije svjestan. ” Talijanska poslovica
